U svim rumunskim hramovima služen je pomen povodom 23 godine od "stradanja mučenika za slobodu, veru i čast rumunskog naroda", javlja Verska informativna agencija. Rumunski ustanak odneo je 1.104 života, a 3.350 ljudi je ranjeno.
Patrijarh Daniel je u propovedi nakon pomena u katedrali u Bukureštu zahvalio "junacima koji su se žrtvovali za slobodu", noseći u sebi ljubav prema pravičnosti i istini.
"Brojnost rumunskih mučenika podseća nas na to kolika je veličina žrtve protiv mržnje i nasilja, pohlepe, nepravde, egoizma i ravnodušnosti", rekao je patrijarh.
Otpor komunističkoj vlasti, koji je nazvan "revolucijom", počeo je 16. decembra 1989. godine, a završio se 27. decembra. Otpor je počeo u Temišvaru, kada se pred kućom evangelističkog sveštenika Lasla Tekeša okupilo oko hiljadu ljudi pevajući "Probudi se, Rumunijo, iz sna smrti u koju su te stavili varvarski tirani, sada ili nikada, tkaj svoju sudbinu".
Pokušaj da se dobije podrška rumunskog mitropolita Banata, Nikolaja Korneanua, nije uspeo, on je odbio da razgovara. Posle je utvrđeno da je bio istaknuti saradnik i oficir tajne službe, za šta se javno izvinio. Nikolaj Korneanu je i danas mitropolit Temišvara.
Sutradan, 17. decembra, policija je u Temišvaru ubila 58 građana, a više od sto ranila.
Jugoslovenskom konzulu u Temišvaru Mirku Atanackoviću uspelo je da obavesti svet šta se u gradu događa, zbog čega je kasnije proglašen za prvog počasnog građanina slobodnog Temišvara.
Ukupan broj žrtava u Temišvaru procenjuje se na 153, sve žrtve iz masovnih grobova nisu identifikovane.
Ustanak se proširio na celu zemlju, pogotovo na Bukurešt, kao i na gradove Arad, Konstanca, Kluž, Sibiu i Brašov.
Čaušesku je pogubljen na Božić, 25. decembra čime je završena njegova surova vladavina Rumunijom koja je trajala 25 godina.
Rumunski ustanak imao je ukupno 1.104 žrtava, ranjenih je bilo 3.350.
Iako je to javnost tražila, Rumunska pravoslavna crkva do sada nije kritički sagledala svoju ulogu za vreme Čaušeskua, kao i u "revoluciji".