U Evropskoj Uniji je bez posla 26 miliona ljudi, a svaki šesti radnik je slabo plaćen. Ni oni koji imaju posao ne mogu se pohvaliti zaradama, navode stručnjaci.
Nezaposlenost na nivou EU je 10.7 odsto, a stručnjaci prognoziraju da će u prvoj polovini iduće godine nezaposlenost biti rekordnih 12 odsto.
Najgore je u Letoniji, gde male plate prima skoro trećina zaposlenih. Žene zarađuju manje nego muškaraci, a novčanici su tanji onima sa nižim obrazovanjem i onima koji rade na određeno.
Naći posao u zemljama koje grcaju zbog krize ravno je dobitku na lotou.
Na vrhu neslavne liste nezaposlenosti su Španija sa 26,2 odsto, Grčka sa 25,4 i Portugalija sa 16,3 odsto.
Evropski prosek popravljaju Austrija, Luksemburg, Nemačka i Holandija sa stopom nezaposlenosti između četiri i pet odsto.
Za Irsku, koja od prvog januara predsedava Evropskoj uniji, ključni zadaci za izlazak iz krize su zapošljavanje, privredni rast i stabilnost.
''Ovo su teška vremena, puna izazova. Moramo da poboljšamo konkurentnost i tako podstaknemo privredni rast i nova radna mesta, posebno za mlade, jer oni čine 20 odsto nezaposlenih'', kaže premijer Irske Enda Keni.
OECD u novoj analizi ukazuje da bi smanjenje ili ukidanje polne diskriminacije podstaklo rast posustalih privreda.
Prema njihovom računanju, ako se u radnoj snazi smanji jaz između polova za 50 odsto, bruto društveni proizvod porastao bi za 0,3 odsto.
''Nije kao pre 30 godina, ali i dalje žene kaskaju u obrazovanju, zapošljavanju i preduzetništvu. To je još izraženije od kada je kriza počela'', kaže generalni sekretar OECD Anhel Gurija.
Ulaganje u ravnopravnost polova daje najveću dobit od svih ulaganja u razvoj, navode stručanjaci organizacije koja okuplja 34 zemlje.
Stručnjaci poručuju da se moraju promeniti stereotipi o polovima, jer, kako kažu, još uvek postoji "stakleni plafon" koji koči rast plata žena i njihovo profesionalno napredovanje.
''Žene u proseku zarađuju 16 odsto manje od muškaraca u zemljama OECD. Čak i žene koje najviše zarađuju su plaćene 21 odsto manje od muškraca na sličnim mestima'', navodi Anhel Gurija.
Iako zvanične statistike nezaposlenosti to ne potvrđuju, poslova koji se poslednjih godina traže ima sve više.
Američki magazin Forbs analizirao je svetska tržišta i napravio listu najtraženijih zanimanja u 2013. godini.
Prema njihovom istraživanju, najbolje će proći programeri, koji imaju i najbolje zarade, a svetla budućnost čeka i računovođe i revizore, marketing istraživače i industrijske inženjere.