Na prelasku između dve godine, srpski studenti u inostranstvu održavaju godišnju skupštinu. Forumi i diskusije odnosili su se ne samo na priznavanje diploma, što bi trebalo da bude daleko efikasnije nego do sada, već i na veću ažurnost nadležnih institucija kako bi se mladi u što većem broju vraćali u Srbiju.
Pošto je diplomirala evropsko i međunarodno pravo u Engleskoj, završila šestomesečnu praksu u delegaciji Evropske unije, Jovana Vuković trenutno traži posao i odgovarajući master za nastavak školovanja, verovatno opet u Evropi.
"Uvek sam želela da imam neke veze sa Srbijom, bilo radeći u nekim međunarodnim organizacijama, ili kod nas. Mene najviše zanima naša misija u Briselu, jer sam završila akademiju u Briselu", navodi Jovana.
Studenti kažu da je veliki problem onima koji su cele osnovne studije završili u inostranstvu, jer, na primer, ne mogu da koriste stipendije Fonda za mlade talente za master i doktorske studije u inostranstvu.
"Diplomirao sam na Harvardu. Upisao sam postdiplomske studije u Londonu, ali nisam uspeo da obezbedim stipendiju zato što sam izopšten iz ovog sistema zbog školovanja u Americi", navodi diplomac Harvarda Luka Babić.
Organizacija srpskih studenata u inostranstvu ima tri i po hiljade članova koji studiraju na najprestižnijim svetskim univerzitetima. Potrebno im je, pre svega, brže priznavanje diploma.
"Čula sam da je lakše proći kroz proceduru radi nastavka studija nego radi zaposlenja. Ono što mi želimo jeste da oni koji žele da se vrate u Srbiju mogu da se zaposle bez ikakvih problema, a ne da prolaze kroz razne procedure koja mogu da traju i više od godinu dana", navodi Jovana Vuković.
Ova organizacija, kako navode, ima dobru saradnju sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti , a Univerzitet u Beogradu im ustupa salu za održavanje skupština. Od razgovora sa predstavnicima Ministarstava dosta očekuju. Zbog toga će, kažu, u narednom periodu biti mnogo prisutniji u javnosti.