Kandidat Demokratske partije socijalista na predsedničkim izborima zakazanim za 7. april biće aktuelni predsednik Crne Gore Filip Vujanović, odlučio je Glavni odbor te stranke.
Vujanović je ranije rekao da veruje da će pobediti na predstojećim predsedničkim izborima, ako ga njegova DPS ponovo kandiduje na tu funkciju.
U crnogorskoj javnosti postoje oprečna mišljenje da li Vujanović ima pravo na još jedan predsednički mandat.
On je do sada dva puta biran za crnogorskog predsednika, ali postoji dilema da li mu se računa prvi mandat, s obzirom na to da Crna Gora tada nije bila nezavisna država.
Vujanović je, prema istraživanju javnog mnjenja, trenutno najpopularniji političar u Crnoj Gori, a podjednako uživa poverenje i Crnogoraca i Srba.
Socijaldemokratska partija, manji partner u vladajućoj koaliciji, međutim smatra da Vujanović nema zakonsko pravo na još jedan predsednički mandat.
Lider SDP-a i predsednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić rekao je ranije da Vujanović nema političku podršku te partije.
On je najavio i da će, u slučaju da Državna izborna komisija potvrdi Vujanovićevu kandidaturu, podneti izbornu žalbu Ustavnom sudu.
Predstavnici stranaka manjinskih naroda saopštili su da su, po koalicionom sporazumu, u obavezi da podrže predsedničkog kandidata DPS-a ko god to bude.
Kandidaturu za predsednika danas je najavio i predsednik Izvršnog odbora Pravedne Crne Gore Rade Bojović.
Bojović je rekao da je prihvatio predlog rukovodstva partije da bude predsednički kandidat, a formalna odluka o nominaciji biće doneta u subotu na sednici stranačkih organa.
Kandidaturu na predsedničkim izborima ranije je najavio i lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić.
Socijalistička narodna partija najverovatnije neće imati svog kandidata, već će podržati onog opozicionog predstavnika koji bude imao najviše šanse za pobedu na predsedničkim izborima.
Pozitivna Crna Gora preferira opciju da ima svog predsedničkog kandidata, a to će, po svemu sudeći, biti lider ta stranka Darko Pajović.
Predsednički izbori zakazani za 7. april biće šesti od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori, odnosno drugi nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine.