Prema pisanju bečkog dnevnika Standard, Kosovo je usled rastućeg siromaštva i nezaposlenosti suočeno sa jačanjem radikalnog islama. List ukazuje da pripadnici te vere zahtevaju veća prava i provociraju time reakciju sekularnih građana.
Standard prenosi da je u petak glavna džamija u Prištini prepuna i da hodža propoveda da "neprijatelji Alaha obmanjuju mlade muslimane", navodeći da internet ima štetan uticaj, kao i alkohol i droge i da oni imaju za cilj zaustavljanje snage islama.
Indirektna posledica konflikta na Kosovu jeste stroži oblik islama, koji privlači konvertite iz svih krajeva, konstatuje Standard dodajući da jačanje ove grupe dovodi u pitanje tradiciju i zahteve jednog društva koje je bilo više definisano pripadnosti albanskom narodu i proamerikanizmu nego islamskom verom.
Verski konzervativci i hardlajneri, koji su do 1999. godine bili potpuno nepoznati, danas su, iako mala, stalno rastuća i vidljiva grupa, pre svega u većim gradovima i pojedinim siromašnim delovima Kosova.
Standard prenosi da su bezbednosne snage izvestile da je stroži oblik vere nakon rata sve prisutniji kao posledica dolaska islamskih humanitarnih organizacija na Kosovu i školovanja verskih predstavnika u arapskim zemljama. Procenjuje se da trenutno na Kosovu ima oko 50.000 pristalica konzervativnog islama.
Pojedine hodže i konvertiti privukli su pažnju kosovskih čuvara reda, jer nova generacija verskih konzervativaca smatra da sekularni kosovski ustav diskriminiše vernike, i oni zahtevaju da se "olabavi" zakon koji zabranjuje verske simbole u državnim školama, kao i ženama da nose marame.
"Ako neko tvrdi da uživamo slobodu vere, onda to nije tačno", istakao je Šefćet Krasnići, hodža u glavnoj džamiji u Prištini, koji je rekao da muslimani zahtevaju ista prava kao što imaju njihovi vernici u Londonu ili SAD.
Ministar unutrašnjih poslova Bajram Redžepi, međutim, kaže da su do sada sumnje u vezi sa ljudskim pravima sprečile da se deluje protiv islamističkih hardlajnera. Redžepi je objasnio da je tokom njegovog mandata kao premijera Kosova, pre devet godina, bilo pokušaja da se usvoji zakon protiv radikalnih sekti, ali su to sprečili "internacionalci", službenici UNMIK-a.
Bedžet Šalja, šef jedne organizacije za zaštitu ljudskih prava na Kosovu, ocenio je da su UN i EU potcenili opasnost ekstremizma.
"Danas su internacionalci ovde, ali će oni ponovo otići i ostaviti nas sa bombom koja otkucava", rekao je Šalja ističući da siromaštvo i porozna granica čini Kosovo plodnim tlom za radikalizam.
Standard podseća da su većina stanovnika Kosova muslimani, koji veru žive na relativno opušten način, obeleženu osmanskom i mističnom sufi tradicijom.
Hardlajneri, čini se, više su obeleženi arapskom interpretacijom vere i oni sami za sebe kažu da su branioci vere i da se suprostavljaju prodiranju zapadnog sekularizma na Kosovo.
Predstavnik Baškohu pokreta, koji podržava javne proteste i nenasilni otpor, Fuad Ramići, smatra da "ne može biti demokratska država ako nameće sekularizam". Inače, Ramići se tokom devedesetih godina borio u Bosni i bio je na brodu "Mavi Marmara2 koji je nosio pomoć Palestincima, kada je izraelska vojska brod zaustavila silom.
Standard ukazuje da dolazi do napada na kritičare ekstremističkog islama, navodeći da je Musli Verbani, nekadašnji hodža u Kačaniku, upozorio u jednoj propovedi 2007. godine svoju opštinu na opasnost ekstremizma.
Neposredno posle toga mu je zapaljen automobil, a jedan muškarac iz tog regiona je tek januara 2011. godine osuđen na tri meseca zatvora. Drugi napadi protiv ljudi koji su ukazivali na ekstremizam ostali su nekažnjeni.
Profesor Univerziteta u Prištini za Islamske studije Džabir Hamidi je 2008. godine napadnut od strane maskiranih lica. On veruje da je napadnut jer je protivnik vehabija.
Osman Musliju, hodža iz Drenice, 2009. godine prebijen je u džamiji.
"Izgubio sam svest i polomljena mi je jedna ruka. Uvek sam govorio protiv vehabija", istakao je Musliju.
Visoki policijski oficir, koji je želeo da ostane neimenovan, rekao je da tada nije bilo dovoljno dokaza da bi se podigle optužnice zbog napada na Hamidija i Muslijua.
Napadnuti kritikuju da je reakcija Islamske zajednice bila nedovoljna i da bi ta institucija trebalo ubuduće oštrije da osudi napade na svoje članove.