Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo (SDP) kaže da je uvođenje dvojezičnosti u tom gradu za njega "završena priča" i da je za to zadužena državna vlast, a ne gradska.
"Što se tiče zahteva sa skupa da Gradsko veće ne preduzima aktivnosti u pogledu izmena Statuta grada, moram reći, gospodo, zakasnili ste. Izmene su učinjene 2009. godine i tada je trebalo da reagujete, a ne da ćutite", poručio je Sabo na konferenciji za novinare.
Inače, pres-konferenciji gradonačelnika želeo je da prisustvuje i portparol "Štaba za odbranu hrvatskog Vukovara" Zdravko Komšić, ali ga je Sabo zamolio da napusti Gradsku većnicu.
Komšić je, odlazeći, poručio Sabu da "može kako hoće, ali ne i do kada hoće".
Onima koji su ga na subotnjem protestu optuživali da nije dovoljno učinio kako bi sprečio uvođenje ćirilice, Sabo je poručio da je 2009. godine ostao usamljen u sprečavanju uvođenja dvojezičnosti.
"Gde ste, gospodo, bili tada? Gradonačelnik Vukovara je lično u ovom hodniku iza nas skidao pločice s ćirilicom i nisam dozvolio uvođenje dvojezičnosti", rekao je Sabo i podsetio kako su uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru izmenama Statuta grada 2009. godine omogućili HDZ, SDSS i tadašnji HSP, a da su SDP i on kao gradonačelnik bili protiv, preneli su hrvatski mediji.
Sabo je ocenio i da je subotnji protest u Vukovaru bio predizborni skup HDZ-a i Hrvatske stranke prava "Dd Ante Starčević" pred lokalne izbore.
Sa subotnjeg protestnog skupa u Vukovaru, na kojem je bilo oko 20.000 građana, od vukovarskog gradonačelnika Željka Saba zatraženo je da se u roku od dva dana ogradi od zahteva za uvođenjem dvojezičnosti.
Gradonačelnik je optužen i da nije učinio ništa da se problemi u vezi sa uvođenjem srpskog jezika i pisma aktuelizuju na najvišim nivoima vlasti i da nije upozorio na probleme koje će to izazvati.
Nema odlaganja primene Ustavnog zakona
Uprkos subotnjem protestu u Vukovaru protiv dvojezičnosti, ministar uprave Arsen Bauk ponovio je danas u izjavi za Hrvatski radio da, kad je reč o državi, nema odlaganja primene Ustavnog zakona.
"Ustavni zakon donet je 2002. godine (na vlasti je bila Hrvatska demokratska zajednica), a sad traže odlaganje, što nije u duhu onoga što je nekad bilo, a kamoli ovoga što je danas", dodao je Bauk.
U javnosti se očekuje da će najpre biti postavljeni dvojezični natpisi na zgradama državnih institucija, dok bi se za postavljanje dvojezičnih natpisa ulica i trgova, za šta je nadležna gradska uprava, sačekalo da prođu majski lokalni izbori.
"Očekujemo da će se zakon poštovati, ali nismo ni očekivali dvojezične natpise preko noći", rekao je predsednik Zajedničkog veća opština i poslanik Samostalne demokratske srpske stranke u Saboru Dragan Crnogorac za Hrvatski radio.
Prema Ustavnom zakonu o zaštiti prava nacionalnih zajednica i manjina, svaka nacionalna manjina koja čini više od trećine stanovništva neke lokalne samouprave ima pravo da na njenom pismu i jeziku budu postavljeni javni natpisi i oznake.
Prema prošlogodišnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj ima oko 20 opština i gradova u kojima pripadnici srpske manjine čine više od trećine stanovništva, ali se najveći otpor iskazuje prema ćirilici u Vukovaru, i to od desnih stranaka i veteranskih udruženja.