Direktorka kancelarije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Slavka Drašković rekla je da je napad na ćirilicu napad na identitet i opstanak srpske manjine u Hrvatskoj, koja bi trebala da ima ista prava kao hrvatska nacionalna manjina u Srbiji.
Povodom protesta zbog uvođenja srpskog jezika i ćiriličnog pisma u zvaničnu upotrebu u Vukovaru, Drašković je u saopštenju pozvala Hrvatsku da reši brojna sporna pitanja - pre svega u oblasti obrazovanja, kulture i informisanja radi očuvanja nacionalnog i verskog identiteta Srba na području Hrvatske.
Drašković je naglasila da "država Srbija zahteva da se uvede reciprocitet kada su u pitanju prava koja uživa hrvatska nacionalna manjina u Srbiji sa pravima koja bi trebalo da imaju Srbi u Hrvatskoj".
Prema njenim rečima, Srbija je Ustavom i zakonom regulisala prava manjina na korišćenje jezika, pisma, obrazovanje, informisanje na maternjem jeziku, pravo na zaštitu kulturnog identiteta, kao i aktivno učestvovanje u političkom životu i naglasila da "položaj srpske zajednice u državama okruženja nije ni približan, a o reciprocitetu nema govora".
"U Hrvatskoj Srbi imaju status nacionalne manjine, ali ne i poštovanje prava koje taj status obezbeđuje. U Sloveniji i Albaniji taj status za Srbe nije ostvaren i njihov položaj je izuzetno nepovoljan, a tamo gde se smatraju autohtonim narodom kao u Crnoj Gori, Srbi su izloženi svakodnevnim pritiscima da se odreknu svog nacionalnog identiteta", navela je direktorka kancelarije za saradnju sa dijasporom.
Redakcija na srpskom na HRT-u
Kancelarija je zatražila od Hrvatske da izbeglicama obezbedi prava na povratak, imovinu, državljanstvo, penziju, kao i da Srbima u Hrvatskoj obezbedi kulturnu autonomiju i omogući uslove za osnivanje redakcije na srpskom na Hrvatskoj radio televiziji (HRT) i omogući otvaranje škola na maternjem jeziku i ćirilici.
Prema podacima na koje Kancelarija ukazuje, više od 40.000 izbeglih iz Hrvatske nije vratilo stanarsko pravo, a šteta koju Srbima treba nadoknaditi za uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu po nezvaničnim procenama iznosi oko 30 milijardi evra.
Hrvatska treba izbeglima da prizna kompletan radni staž, kao i da omogući isplatu devizne i dinarske štednje, nadoknadu za neučestvovanje u procesu privatizacije.
Primena Zakona o pravima nacionalnih manjina koji Srbima u Hrvatskoj, kako Kancelarija podseća pored ostalog, osigurava i pravo na kulturnu autonomiju i zaštitu identiteta i to praktičnu upotrebu srpskog u javnoj i službenoj komunikaciji, slobodno isticanje znamenja i simbola, očuvanje i zaštitu kulturnih dobara i tradicije.
Srbima treba omogućiti i slobodno ispovedanje pravoslavne vere, omogućiti reviziju presuda za ratne zločine donetih u odsustvu okrivljenih a treba i zaustaviti etnički motivisana suđenja.
Pošto povratak još nije održiv, Kancelarija ukazuje da onima kojima su obnovljene kuće, a još se nisu vratili, preti opasnost da Hrvatskoj moraju da nadoknade uložena sredstva i da zbog toga krivično odgovaraju.
Neophodno je da Zagreb završi proces ekshumacije i identifikacije nestalih, i istraži više od 400 registrovanih grobnih mesta u zemlji na kojima nije izvršena ekshumacija.