Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik upitao je u Beogradu da li je možda došlo vreme za reafirmaciju prava na samoopredeljenje, budući da je pravo na teritorijalni integritet najbezočnije srušeno na pitanju Kosova i Metohije, prenosi Tanjug.
"Da li je sve završeno, da li je možda došlo vreme za reafirmaciju prava na samoopredeljenje. Kako neki drugi imaju pravo na samoopredeljenje, a mi nemamo", rekao je Dodik na javnom slušanju o političkim i drugim pravima Srba u regionu pred Odborom Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu.
Dodik je naveo i da pravo na samoopredeljenje imaju narodi.
"Jesu li Srbi konstitutivni narod? Jesu. Zašto nemaju to pravo? To je zbog nekog vremena koje dolazi", odgovorio je Dodik.
On je naveo i da to što je pravo na teritorijalni integritet "najbezočnije srušeno u Srbiji – na Kosovu", ostavlja otvoreno pitanje reafirmacije prava na samoopredeljenje kao međunarodnog prava.
Predsednik Republike Srpske rekao je i da nije upoznat sa predlogom državnog vrha Srbije o formiranju zajednice srpskih opština na Kosovu.
"Ali sve što ide za tim da se jasno i institucionalno obezbedi pozicija Srba na Kosovu, podržavam", rekao je Dodik novinarima u Skupštini Srbije, komentarišući da li je ostvariv predlog državnog vrha o formiranju zajednice srpskih opština na Kosovu.
"Deo našeg identiteta je priča o Kosovu. Mi ne možemo da budemo izvan te priče. Zato smo jasno rekli da, što se nas tiče, podrška Kosovu da se odvoji na način na koji je to urađeno jeste poniženje i potcenjivanje Srba i poniženje Srbije kao države", rekao je predsednik RS.
Dodik je istakao da je time prekršeno i međunarodno pravo.
Predsednik RS predložio je vlastima u Srbiji da sačine "belu knjigu" o stanju političkih i drugih prava Srba u zemljama regiona koja bi pomogla da se sagleda njihov položaj.
"Srbija treba da sačini 'belu knjigu' o stanju političkih i drugih prava Srba u regionu i da na taj način imamo dokument za polazište za sve naše dalje rasprave", rekao je Dodik.
On je rekao da Srbija mora da promeni Zakon o državljanstvu i da po automatizmu odobrava državljanstvo, kao što to čine Hrvatska i Mađarska za svoje građane koje žive izvan njihovih granica.
Predsednik RS smatra i da Srbija mora "snažnije da se angažuje" na praćenju primene Dejtonskog mirovnog sporazuma, budući da je jedna od potpisnica tog dokumenta.