Procenat Amerikanaca koji smatraju da treba uvesti stroge propise o posedovanju i prodaji oružja znatno je porastao posle masakra u osnovnoj školi u Konektikatu, u kojem je ubijeno 26 osoba.
Rezultati ankete koju su sproveli Rojters i Institut "Ipsos" pokazuju da se 50 odsto Amerikanaca ispitanih posle pucnjave složilo da bi "za posedovanje oružja trebalo uvesti stroge propise ili ograničenja". Pre masakra tako je mislilo 42 odsto ispitanika.
Amerikanaci smatraju da treba proveriti prošlost svakoga ko kupuje oružje i da treba ograničiti prodaju automatskog oružja.
Nakon masakra u osnovnoj školi, američki zvaničnici, koji se zalažu za pravo na posedovanje vatrenog oružja, pozivaju na javnu raspravu o kontroli naoružanja.
Republikanski senator Čak Grasli predložio je izradu studije o oružanom nasilju i mentalnim poremećajima, dok je njegov partijski kolega, kongresmen Pit Sešns mišljenja da za nasilje nije krivo oružje nego "bolesni ljudi".
"Ove zločine čine veoma poremećeni, čudni ljudi. Moramo da smislimo bolji način da otkrivamo i tretiramo osobe sa ovim problemima", smatra Sešns.
Zvaničnici iz redova Demokratske partije, senator Džo Menčin i Mark Vorner, nagovestili su da postoji mogućnost predlaganja strože zakonske regulative, izjavivši da "sve opcije treba staviti na sto", kao i da "jedino nije prihvatljiv status kvo".
Stravičan zločin počinjen u petak naveo je američkog predsednika Baraka Obamu i neke kongresne lidere da preispitaju pristup kontroli naoružanja koji je proteklih godina bio prilično "labav".
Obama i lider većine u Senatu Hari Rid, demokrata koji nije podržavao ograničenja kad je reč o oružju, istakli su da se mora više učiniti kako bi se takve tragedije sprečile.
Američki poslanici nisu usvojili novi federalni zakon o naoružanju još od 1994. godine, a zabrana određenih vrsta poluatomatskog oružja istekla je 2004. godine.