Sektor nauke i naučnih istraživanja treba da bude u službi ekonomskog razvoja. Jedan od strateških ciljeva Srbije je da postane društvo zasnovano na znanju, izjavio je ministar prosvete, nauke i tehnološkog ravoja Žarko Obradović.
"Nastojimo da povećamo infrastsrukturne projekte za razvoj nauke i naučnih istraživanja. Male zemlje, kao što je naša, moraju težiti ka povećanju svojih kapaciteta u sektoru naučnih istraživanja i razvoja, što će rezultirati i ekonomskim razvojem", rekao je Obradović.
Ministar prosvete je na otvaranju ekspertske radionice "Sistemske reforme sektora Instituta za istraživanje i razvoj u Srbiji " rekao da Srbija ima relativno veliki broj instituta za istraživanje i razvoj.
Većina njih, međutim, potpuno zavisi od finansiranja od države, a manji broj od privatnog sektora i međunarodne zajednice.
Prema njegovim rečima Vlada Srbije sa privatnim sektorom predstavlja važan početni korak koji omogućava razvoj srpskih inovativnih komponenti.
Obradović je napomenuo i da je dodatna podrška od međunarodnih institucija neophodna u reformi sektora Instituta za istraživanje i razvoj, ali i u drugim naučnim oblastima.
"Kod nas još nema dovoljno povezanosti istraživanja i privrede i čini mi se da se smatra da istraživanja treba da ponude gotov proizvod a malo je dogovora o dugoročnoj saradnji u te dve oblasti", rekao je Obradović.
Ministar je zaključio da je Srbija suviše mala zemlja koja ima skromne ekonomske mogućnosti i da bi zato bilo logično da koristi svoj najveći potencijal - znanje.
Potpredsednik Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) Ljubiša Rakić naveo je na skupu da je cilj naučnih akademija u svetu, ali i u Srbiji, održivi razvoj društva i povećanje kvaliteta života celokupne populacije, zbog čega se sve više insistira na dijalogu društva i akademije u rešavanju različitih problema.
"Autonomija, samostalnost i integritet su osnovni principi po kojima funkcionišu akademije i ti osnovni principi nisu narušeni. Zahvaljujući integritetu, autonomiji i samostalnosti akademija može samostalno da se uključi u rešavanju brojnih problema u društvu", rekao je Rakić.
Potpredsednik SANU napomenuo je da Akademija danas ima 206 naučnih projekata na kojima radi oko 800 istraživača, što je veliki broj, kao i da je prošle godine više od 400 radova iz te institucije publikovano.
Rakić je ocenio i da je potrebno regionalno povezivanje akademija nauka jer kako je naveo "sve male zemlje nemaju kritičnu masu istraživača u svim oblastima".